VIDEO/ Stvaranjem novih radnih mjesta spriječiti depopulaciju u ruralnim područjima
Otvaranje novih radnih mjesta koja bi osigurala primjereni dohodak u ruralnim područjima, osnivanje ministarstva ekologije, prostornoga planiranja i ruralizma, te akcenat na potrebe mladih, neka su od rješenja koje su predložena na Međunarodnoj naučno-stručnoj konferenciji „Kako zaustaviti depopulaciju ruralnih prostora BiH? – uzroci, posljedice i rješenja”, održanoj u Mostaru.
“Depopulacija bi se najbolje mogla zaustaviti stvaranjem novih radnih mjesta u ruralnim područjima, tj. otvaranjem obrta, malih i srednjih preduzeća, čime bi se smanjio pritisak na urbana područja”, kazao je direktor Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar Marko Ivanković.
Jedinice lokalne uprave, gradovi, općine i kantoni na lokalnom nivou mogu svojim djelovanjem, kao i u saradnji s višim nivoima vlasti, pomoći stvaranju boljeg poslovnog okruženja što je osnovni preduslov za spas sela, kazao je Ivanković, te je dodao kako su dobar primjer takvog djelovanja gradske uprave Ljubuškog i Mostara.
Kako bi se zaustavilo raseljavanje s ruralnih područja, istaknu je, potrebna je široka strategija svih nivoa vlasti.
Ivanković je, također, predložio reorganizaciju nekog od ministarstva koje bi preuzelo brigu u selu i koje bi uspostavilo dugoročnu viziju za ruralna područja kroz konkretan politički okvir.
Na konferenciji, održanoj u organizaciji Odjela za biotehničke i prirodne znanosti Hrvatske akademije za znanost i umjetnost (HAZU) u BiH, učestvovali su stručnjaci iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine, a o iskustvom Republike Hrvatske govorio je Ivo Grgić s Agronomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
“Hrvatska je prošla ono što su prošle mnoge zemlje zapadne Evrope i mi danas imamo dvije stvar: jedna je da imamo migracije iz Republike Hrvatske i drugo, ono što nas posebno zabrinjava, da imamo prostore koji su totalno ispražnjeni, demografski uništeni”, kazao je profesor Grgić.
On je kao primjer naveo prostor Banovine, koja je pogođena razornim potresom 2021. godine i koja je između dva popisa izgubila 30 posto stanovništa.
“Jedna grupa naučnika bila je zadužena da sačini program revitalizacije tog prostora ali je program obustavljen ne bi li se išlo na drugi pristup rješavanja tog problema, a to je da RH koristi fondove EU, što u konačnici nije dalo rezultate”, kazao je Grgić.
Prema njegovim riječima, rješenja ovakvih problema uvijek postoje, ona su jednostavna, ali su često bolna i zahtijevaju politički koncenzus.
Što se pak tiče Republike Srbije, koja je prepoznala problem depopulacije ruralnih područja, brigu za ruralni razvoj preuzelo je Ministarstvo za brigu o selu.
Redovni profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu Jan Kišgeci kazao je kako to ministarstvo ima dobre projekte, a poseban se naglasak stavlja na mlade kako bi ih se potaknulo na ostanak u ruralnim područjima.
Tako Ministarstvo za brigu o selu daje mladim bračnim parovima bespovratna sredstva za kupovinu kuća ili kupovinu minibuseva za prijevoz stanovništva iz sela u selo ili grad, odnosno za prijevoz učenika.
Učesnici konferencije složili su se da će ruralna depopulacija u kombinaciji sa starenjem stanovništva zahtijevati ambiciozna ulaganja kako bi se zadržali mladi, otvorila radna mjesta i ruralna područja učinila živima.
(Fena)
