VIDEO/ Digital Nomads Herzegovina: Predstavljeni svi potencijali Hercegovine
Web platforma namijenjena digitalnim nomadima koji žele neko vrijeme provesti u Hercegovini, a koja je razvijena kroz projekt RECOOPER sufinansiran sredstvima Evropske unije i vlade SR Njemačke, ugledala je svjetlo dana.
Centralno mjesto, koje sadrži gotovo sve informacije o regiji na jugu Bosne i Hercegovine, dostupno je svima koji su na listu zemalja, koje žele posjetiti, stavili i ovo područje. Od logističkih informacija, korisnih linkova pa sve do prirodnih ljepota i društvenih sadržaja, ova platforma pruža jedinstven pregled svega što digitalni nomadi mogu pronaći ili očekivati u Hercegovini, saopćeno je na službenoj internet stranici Grada Mostara.
Ona olakšava jedan od najvećih izazova s kojima se digitalni nomadi susreću na novim lokacijama – nudi im preporuke, sugestije i savjete stvarajući idealan temelj za samostalno istraživanje regije.
Web platformu prati i promotivni video kojim su predstavljene ključne karakteristike regije kao destinacije za digitalne nomade.
Prirodne ljepote, kulturne znamenitosti, avanturizam, gastronomija, društveni život, zajednica i mjesta za rad samo su neki od razloga zbog kojih digitalni nomadi biraju Hercegovinu kao jednu od svojih destinacija. Za potpuni učinak i privlačenje digitalnih nomada potreban je zajednički rad svih aktera. Zato, pričajte, dijelite, predstavljajte – vrijeme ove regije tek dolazi, a digitalnim nomadima, bez sumnje, ima puno toga za ponuditi.
Work’n’Sunshine – slogan je kojim Hercegovina opisana, a u čiju istinitost se svakodnevno mogu uvjeriti kako digitalni nomadi, tako i drugi koji provode svoje vrijeme u Hercegovini.
Projekt RECOOPER zajednički implementiraju Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine i INTERA Tehnološki Park. RECOOPER je dio šireg projekta EU4BusinessRecovery, kroz koji Evropska unija pruža podršku Bosni i Hercegovini u ublažavanju ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom COVID-19.
Projekt EU4BusinessRecovery je vrijedan 13,7 miliona eura, a zajednički ga finansiraju Evropska unija (13 miliona eura) i Savezna Republika Njemačka (700 hiljada eura). Provode ga GIZ, ILO i UNDP.
