Večeras premijera predstave “Noć s Aleksom”
Predstava “Noć s Aleksom”, prva premijerna predstava u novoj sezoni Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) Mostar, bit će izvedena večeras u 20 sati.
Tekst je napisao Marko Tomaš, a režiser predstave je pozorišni režiser Ivica Buljan. Dramaturg je Robert Waltl, autor muzike Mitja Vrhovnik Smrekar, kostimograf Nebojša Lipanović, prostor, svjetlo i video potpisuju Toni Soprano Meneglejte i sonda3, fotografiju i grafičko oblikovanje Toni Soprano Meneglejte, dok je asistentica režisera Karmen Obrdalj.
U predstavi igraju Mario Knezović, Vladimir Mićković, Ivo Krešić, Jelena Kordić Kuret, Miro Barnjak, Robert Pehar, Filip Lukenda, Ana Franjčević, Damir Čobo, Mirela Mijačank Kordić, Nikolina Marić i Tea Pandža.
Kako su istakli iz HNK Mostar, “Noć s Aleksom” nije puki hommage Aleksi Šantiću kao simbolu Mostara, ona je mnogo više – povezivanje istorije i savremenosti, tradicije i invencije s ciljem prikazivanja čovjeka i pjesnika u određenom kontekstu.
Predstava neće biti samo mostarska priča, jer nudi univerzalnu temu snalaženja pojedinca, uz to pjesnika, u sredini koja ima svoja očekivanja i norme.
Direktor HNK Mostar Ivan Vukoja na konferenciji za novinare kazao je kako je ideja za ovu predstavu došla od Marka Tomaša s kojim je mostarsko kazalište ranije sarađivalo na predstavi “Gnijezdo”.
” Kako je ovo nastavak saradnje s Markom Tomašom tako bih volio da ovo bude početak saradnje s Ivicom Buljanom i da uskoro nastavimo ovo što smo započeli, jer nam je velika čast što Ivica Buljan režira u HNK Mostar”, poručio je Vukoja.
Izrazio je uvjerenje kako su predstavom “Noć s Aleksom” još jednom potvrdili svoju “mostarsku ili svemostarsku dimenziju”, ali i napravili jedan veliki korak naprijed na evropskom pozorišnom putu.
Marko Tomaš je dodao kako tema koja je obrađena u predstavi ima komemorativnu ideju u pozadini, jer će za dvije godine biti stota godišnjica smrti Alekse Šantića.
“Htio sam suočiti sve nas, i grad Mostar, jer svaki grad ima vlastitu mitologiju, priče koje svi mi nasljeđujemo; koje na neki način čine našu dušu i ono što se naziva duhom grada; i rekonstrukciju mitologije. Rekonstrukcija mita i njegova politička upotrebljivost je ono što je bila neka moja ideja vodilja dok sam pisao”, naveo je Tomaš.
Istakao je kako je, u formalnom smislu, napisao izrazito konzervativan tekst.
” Pokušao sam formom izazvati iznenađenje kod Ivice i Ivana jer ako uspijem to je značilo da ćemo se svi uključiti s punim angažmanom. Stvarno se zagrizlo i radilo punim kapacitetom. Napravili smo jednu sjajnu predstavu i nadam se da će i publika to potvrditi”, kazao je Tomaš.
S njim se složio i režiser Ivica Buljan, kazavši kako je mu je prvo čitanje teksta izazvalo nevjericu.
“Tekst je zbilja strukturiran kao klasična biografska drama koja govori o posljednjim danima Alekse Šantića s puno historijografskih elemenata. Naravno, pisac nije nikad arhivar niti historičar nego preuzima te materijale pa ih onda oblikuje u neko dramsko ili umjetničko tkivo. Meni je bilo zanimljivo susresti se s jednom osobom koja je bitno oblikovala nešto što se kasnije nazivalo slavenskim, jugoslavenskim senzibilitetom. Aleksa Šantić je, tako ga naziva Krleža koji se susreće s njim te ’24. u našem fiktivno dokumentarnom tkivu, bard njegove mladosti, ali on je zapravo i bard svih naših mladosti pa čak i današnjih generacija”, kazao je Buljan.
Naveo je kako je autor teksta Šantića s jedne strane suočio s likovima iz njegove obitelji, sa sestrom, zetom, mrtvim bratom, majkom, a s druge s prijateljima Dučićem i Đikićem, dvjema vrlo važnim umjetničkim figurama tadašnjeg Mostara što nam govori, istakao je Buljan, da je Mostar početkom 20. stoljeća imao scenu jaču od zagrebačke i beogradske u tom vremenu što se iz današnje perspektive čini gotovo nevjerovatnim.
Nakon premijere 27. oktobra, prve reprize planirane su za 30. i 31. oktobra.
(Fena)
