Ultra-prerađena hrana: Nevidljiva prijetnja?
Ultra-prerađena hrana zauzima veliki dio modernih jelovnika, a mnogi se pitaju kako je moguće smanjiti njen unos bez velikih promjena u svakodnevnoj ishrani.
Ultra-prerađena hrana zauzima veliki dio modernih jelovnika, a mnogi se pitaju kako je moguće smanjiti njen unos bez velikih promjena u svakodnevnoj ishrani. U Evropi, procjene pokazuju da ultra-prerađena hrana čini od 14 posto dnevnog unosa kalorija odraslih u Italiji i Rumuniji do čak 44 posto u Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, piše cuvajzdravlje.ba.
Ali šta zapravo spada u kategoriju ultra-prerađene hrane i kakav uticaj ona ima na naše zdravlje?
Prema profesoru Gunteru Kuhnleu s Univerziteta u Readingu, ne postoji univerzalna definicija. Stručnjaci najčešće koriste NOVA klasifikaciju, koja dijeli hranu u četiri kategorije:
Neprerađena i minimalno prerađena hrana – poput svježeg voća i mlijeka.
Prerađeni kulinarski sastojci – poput ulja i soli.
Prerađena hrana – primjerice konzervirano povrće ili jednostavni sirevi.
Ultra-prerađena hrana – proizvodi masovne industrijske proizvodnje, poput energetskih napitaka, pakiranih grickalica, industrijskog hljeba, zaslađenih žitarica za doručak, instant rezanaca i zamrznutih pizza.
Iako se prekomjerna konzumacija ultra-prerađene hrane povezuje s brojnim zdravstvenim problemima – uključujući bolesti srca, probavne smetnje i veći rizik od prerane smrti – ne znači da su svi ovi proizvodi inherentno nezdravi. Nedavna studija u Velikoj Britaniji pokazala je da dijeta koja uključuje ultra-prerađenu hranu može pomoći u mršavljenju, pod uslovom da je nutritivno uravnotežena.
Stručnjaci objašnjavaju da loši zdravstveni ishodi često proizlaze iz prejedanja i visokog sadržaja šećera, soli i masti, a ne same prerade. Primjerice, industrijski hljeb može sadržavati dodatke koji produžavaju rok trajanja, ali to ne znači da automatski šteti zdravlju.
Registrirana dijetetičarka Sammie Gill savjetuje da balansiranje ishrane uključuje nekoliko jednostavnih koraka:
Birajte cjelovitu hranu – svježe voće, povrće, nemasno meso i orašaste plodove.
Birajte grickalice s jednostavnijim ili zdravijim sastojcima – zamijenite aromatizirane jogurte običnim, a žitarice i bijeli hljeb cjelovnim verzijama.
Povećajte unos vlakana – ciljate na 25 grama dnevno za žene i 38 grama za muškarce.
Kombinirajte ultra-prerađenu hranu s cjelovitim namirnicama – dodajte povrće uz zamrznutu pizzu ili salatu uz gotova jela.
Ne krivite sebe – potpuno izbjegavanje ultra-prerađene hrane nije realno; važnija je ukupna uravnoteženost ishrane na duži rok.
Ovi savjeti pomažu da se u savremenom svijetu, gdje ultra-prerađena hrana dominira, sačuva zdravlje i zadrži nutritivna ravnoteža.
(Mostarski.ba)
