U Sarajevu održana komemoracija književniku Marku Vešoviću
P.E.N. Centar u BiH i Društvo pisaca u BiH upriličili su u Narodnom pozorištu komemoraciju književniku Marka Vešovića, koji je preminuo 17. augusta u Sarajevu.
Asmir Kujović iz P.E.N. Centra u BiH istaknuo je da je Marko Vešović bio jedan od najvećih pjesnika koje smo imali i jedan od najvećih pjesnika našeg jezika, briljantan esejista, pripovjedač, polemičar, prevodilac, romansijer, vrhunski znalac i tumač poezije.
– Mnogi su, s pravom, posebno isticali veličinu njegovog beskompromisnog maralnog angažmana tokom ratnih godina, kad je perom branio Sarajevo i kad su boli i patnje stradalnika u opkoljenog gradu najautentičnije progovorile njegovim glasom – naglasio je, među ostalim, Kujović.
Nenad Tanović iz Društva pisaca BiH pozvao je P.E.N. Centar i Društvo pisaca u BiH da iznađu rješenje kako zaostavštinu Marka Vešovića prebaciti u Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH i da se kako je kazao, ono što je ostalo napisano a neobjavljeno i ono što je objavljeno, sistematski i dalje obrađuje.
– Ovaj grad i ova zemlja to duguju Marku Vešoviću – naglasio je.
O liku i djelu Marka Vešovića govorili su i bh. stvaraoci Enver Kazaz, Senaid Musabegović te Bajram Redžepagić, a tom skupu prisustvovali su još mnogi od njegovih kolega, suradnici, prijatelji i poštovaoci njegovog lika i djela.
Bosanskohercegovački književnik Marko Vešović preminuo je u 78. godini u Sarajevu. Vešović je rođen 1945. godine u mjestu Pape u Crnoj Gori, a književno stvaralaštvo i akademsku karijeru proveo je u Sarajevu, gdje je umirovljen kao profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Radio je na Odsjeku za komparativnu književnost u Sarajevu.
Period rata provodio je u Sarajevu te je opisan kao jedan od najpriznatijih hroničara života građana Sarajeva pod opsadom. Upravo iz tog perioda izdvaja se i knjiga “Poljska konjica” koja govorio o granatiranju glavnog grada BiH i ratnim strahotama koje su građani proživljavali.
Marko Vešović objavio je više od 30 knjiga poezije i proze, pjesničkih prevoda, esejistike i polemika. Nakon rata djelovao je također u Sarajevu gdje je pisao kolumne za brojne medije.
(Fena)
