Planine u Bosni i Hercegovini/ Komar
Komar je planina u srednjoj Bosni, između Bugojanskog polja i Oboračke rijeke na zapadu, Jablan-potoka i Komaršice na sjeveru, Ganićkog potoka na istoku, Rijeke (Grovnice) i Potočana na jugu. Nalazi se na području općina Donji Vakuf, Travnik i Bugojno, a istočno od ceste koja spaja Travnik i Donji Vakuf. Planinu okružuju gradovi Donji Vakuf, Travnik i Novi Travnik.
Glavni greben Komara pruža se od sjeverozapada prema jugoistoku. zatim skreće prema sjeveroistoku i nastavlja se u planini Vilenici. Na glavnom vijencu Komara dižu se vrhovi: Lupoglav, odn. Kamenjaš (1510 m), Kremen brdo (1427 m) i Mravinjac (1394 m)
Oblikom i sastavom razlikuje se od obližnjeg sjevernog susjeda Vlašića. Spada u srednjebosansko škriljevačko gorje, kao i susjedna Vilenica. Komar je najvećim dijelom građen od paleozojskih slojeva permske (permski škriljevac) ili karbonske starosti. Greben građen od škriljevaca je zaokružen i blagog oblika, gotovo čunjasta vrha. Planina je dobro pošumljena i bogata tekućim vodama. Komar je razvođe porječja Vrbasa i Lašve.
Prijevoj Komar nalazi se na nadmorskoj visini od 927 metara, na sjevernoj strani planine, ispod vrha Čardaka (1081 m). Prijevoj razdvaja planinu Komar od planine Radalj, i njime prolazi razvodnica porječja rijeka Lašve (pritoke Bosne) i Vrbasa. Preko prijevoja Komar prolazi magistralna cesta M-5 koja povezuje Donji Vakuf s Travnikom.
Vrh Mravinjac visok je 1394 metara nadmorske visine. U nekim izvorima spominje se kao zasebna planina, odvojena od Komara i od Vilenice. Granica između Komara (Mravinjca) i Vilenice su prostrane livade Vučje jame, koje su na najnižem mjestu.
Padine su pune obične borovnice (vrisinja) i drugog šumskog voća. Ima divljih svinja i druge divljači.
Dosta je izvora bistre hladne vode.
(Mostarski.ba, dinarskogorje.com, klix)
