Muamer Spahić: Vrlo je važno da imamo izdavače koji njeguju bosanski jezik
U Sarajevu je danas počeo peti sajam Zajednice izdavača BiH „Knjige u nišama“ (KUN), a koji ova Zajednica organizuje zajedno sa JU Bosanskim kulturnim centrom (BKC) Kantona Sarajevo. U niše BKC-a, jednog od najljepših objekata u Sarajevu, nekadašnje sefardske sinagoge, svoje knjige smjestit će vodeći bosanskohercegovački izdavači, koji čine najveći dio bh. izdavačke produkcije. Sajam nije koncipiran tako da bude samo prodajnog karaktera, već nudi puno više od toga, piše Preporod.info.
Tokom Sajma, koji se ove godine održava pod sloganom „Mislim dakle čitam“, čitalačkoj publici bit će ponuđen vrlo bogat i zanimljiv program, koji uključuje: promocije knjiga, promocije projekata, radionice, promociju likovne monografije, razgovore sa književnicima. I ove godine publika će imati priliku da prisustvuje programu Jutro s autorom, u kojem su gosti: Andrej Nikolaidis, Vahidin Preljević, Bisera Alikadić, Feđa Gudić i Almir Kolar.
– Ovaj sajam je drugačiji u odnosu na one koji se organizuju u regionu, ali i u Sarajevu, jer je to smotra bh izdavaštva. Na sajmu će biti predstavljeno ono što jeste bh izdavaštvo. Tu su izdavači koji žive od knjige i za knjigu i ovaj sajam je prilika da publici predstavimo našu produkciju – kazao je Muamer Spahić, direktor izdavačke kuće „Vrijeme“, iz Zenice.
U razgovoru za radio BIR, u „Jutarnjem programu“, Muamer Spahić govorio je i o izdavaštvu, izazovima u ovoj grani kreativne industrije, Zajednici izdavača u BiH, ali i o našim čitalačkim navikama i kulturi. Uprkos brojnim problemima, nepovoljnom položaju izdavača, posebno u odnosu na region, stanje nije toliko loše i crno, ističe Spahić.
– Mi u Zajednici izdavača smo ljudi koji vole tražiti rješenja. Daleko od toga da su stvari dobre, ali stvara se dojam da tu ništa nije kako treba. Naravno da u izdavaštvu ima puno problema, ali treba se okrenuti poslu, raditi. Da se ne lažemo, i u izdavaštvu, a tako je i u drugim sferama života, postoji mnogo prostora u kojima se može djelovati, gdje se mogu praviti pomaci. Čak i onda kada se čini da ti pomaci nisu veliki i da su besmisleni. Dugim i napornim radom, uočiš da su se stvari ipak pomjerile. Tako i mi u izdavaštvu, pored svih problema, od PDV-a, izostanka podrške, možemo raditi na tome da unaprijedimo izdavačke standarde. Većina knjiga koje su objavljene u BiH nalaze se ispod svakog uredničkog, dizajnerskog, lektorskog nivoa. Za to nam nije smjetnja državno uređenje – ističe Spahić.
Ipak, kaže Spahić, taj trend bilježi se i u mnogim drugim evropskim zemljama. Izdavačka industrija je na neki način pritisnuta „konkurentskim“ medijima. Nije ono što je bila u ranijim periodima. I naravno, zbog tih potreba da se snize troškovi, opada kvalitet. No, u Bosni i Hercegovini imamo jedan drugi fenomen, naglašava Spahić.
– Tzv. profesionalni izdavači, koji se bave knjigom kao jedinim poslom, su manjina. Postoji puno institucija koje objavljuju knjige, a nisu izdavači. I s obzirom da im to nije posao, taj posao rade s drugim ljudima kojima to nije posao. Ima tu sjajnih knjiga, ali ono što je problem jeste da te knjige uopće nisu dostupne ljudima. One završe među uskom grupom ljudi, jer Univerziteti ne mogu prodavati knjige, nije im to djelatnost – kazao je.
Kompletan tekst je na linku
