EU postigla privremeni sporazum o novom zakonu o smanjenju ambalažnog otpada

Evropska komisija predložila je izmjenu pravila koja regulišu ambalažni otpad 2022. godine, koji je u EU porastao za više od 20 posto u posljednjoj deceniji, podstaknut kupovinom na internetu i potrošačkim navikama “grabi i idi”.

Svaki Evropljanin proizvede skoro 190 kilograma ambalažnog otpada godišnje.

Pregovarači iz Evropskog parlamenta i Belgije, koja obavlja šestomjesečno predsjedanje EU, usuglasili su se u ponedjeljak navečer oko ciljeva smanjenja ambalaže od pet posto do 2030. i 15 posto do 2040. i da bi sva ambalaža trebala biti reciklirana do 2030. godine.

Do tada će se zabrana odnositi na plastične predmete za jednokratnu upotrebu kao što su jednokratni tanjiri, šolje i kutije koje koriste restorani brze hrane, termoskupljajuća folija za kofere na aerodromima i lagane torbe, kakve se nude na pijacama za namirnice.

Također će postojati “vječna zabrana hemikalija” (per i polifluoriranih alkalnih supstanci ili PFAS) u ambalaži u kontaktu s hranom.

EU će također primijeniti ciljeve ponovne upotrebe, kao što je 10 posto za ambalažu za ponijeti i za posude za piće, osim onih za vino ili mlijeko. Karton će također biti izuzet, kao što su tražile zemlje poput Finske.

Pregovarači su se usuglasili da prazan prostor ne bi trebao činiti više od 50 posto upakovane robe, čime će biti stavljena tačka na prevelike kutije za online dostavu.

Ciljevi u cjelini neće se primjenjivati na veoma mala preduzeća.

Sporazum još treba odobrenje Evropskog parlamenta i vlada EU, što nije predviđeno uoči evropskih izbora u junu, prenosi Reuters.

(Fena)