Ekološki aktivisti udruženi na Međunarodni dan rijeka protiv štetnog projekta “Gornji horizonti”

Povodom Međunarodnog dana rijeka, predstavnici Mreže Aarhus centara u Bosni i Hercegovini i CEE Bankwatch Networka danas su u prostorijama Europe House u Sarajevu skrenuli pažnju na kontinuiranu borbu protiv izgradnje hidroenergetskog projekta “Gornji horizonti”.

Ovaj projekt, koji podrazumijeva niz hidroelektrana i infrastrukturnih zahvata na rijekama Neretvi, Trebišnjici, Buni i Bregavi, predstavlja ozbiljnu prijetnju okolišu i biološkoj raznolikosti ovog područja.

Trenutno je u toku odlučivanje o prihvatljivost studije utjecaj na okoliša za HE Bileća, jedna od tri hidroelektrane u tom sistemu, rečeno je na pres-konferenciji.

Ekološki aktivisti, pravnici i predstavnici civilnog društva upozorili su da bi realizacija ovog projekta imala nesagledive posljedice na ekosistem, vodne resurse i lokalne zajednice koje zavise od rijeka.

Posebno je naglašena šteta koju bi HE Dabar nanijela rijeci Neretvi i Hutovom blatu, jednom od najvažnijih močvarnih područja u Evropi, zaštićenom Ramsarskom konvencijom.

Delta Neretve se posljednjih godina već suočila sa zaslanjivanjem i ljudi u ovom ključnom poljoprivrednom području strahuju za svoju budućnost.

– Danas, na Međunarodni dan rijeka, podsjećamo da voda nije samo resurs za profit, već osnovni element života. Ako je tako posmatramo, onda se on ne smije izrabljivati već zaštiti, a štiteći vodne resurse, štitimo sebe i svoju budućnost. Projekat “Gornji horizonti”, više od pet naših najljepših i najvrijednijih rijeka, će nepovratno uništiti. Uništenjem ovih rijeka uništit će se i naša tradicija, naša budućnost i naš turizam – istakla je Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra u BiH i pravnica.

Aarhus centar u BiH i Centar za životnu sredinu (CZZS) aktivno vode pravnu borbu protiv ovog projekta. Nedavne sudske odluke poništile su nekoliko građevinskih dozvola za hidroelektranu Dabar, što predstavlja značajan korak u zaštiti okoliša i poštivanju zakonskih procedura.

Podnijeta je žalba Sekretarijatu Bernske konvencije, a u pripremi su i prijave drugim međunarodnim tijelima, uključujući Ramsarsku i Aarhusku konvenciju.

Upućen je poziv javnosti, medijima i institucijama da prepoznaju dugoročne posljedice projekta “Gornji horizonti” i podrže alternativna rješenja koja neće ugroziti prirodnu ravnotežu i kvalitet života budućih generacija, saopćeno je iz Mreže Aarhus centara u BiH.

(Mostarski.ba)