Stolac: Grad bogate historije
Dođete li ljeti, šetajući uz rijeku Bregavu udisat ćete topli zrak koji miriše na more. Mlinice, smokve – slatki plod ljeta, krošnje, razno zeleno bilje prate vas u korak, a žamor kupača koji dopire s obližnjih plaža mami da i vi zaplivate.
Posljednjih godina najaktuelnije su – u narodu poznate kao – Kreševac, Kukavac, gdje je uprkos poprilično klizavim ‘rorama’, ravnoj površini ispod vode, gradska raja uvijek izvodila dobre skokove na glavu ili pravila salto, potom Pjene, čuvene po posebno hladnoj vodi i svojim malim vodopadima ispod kojih se možete provlačiti, skriti nakratko od sunca ili poigravati s vodom.
Stiče se dojam da se kombinovano odrasli i djeca najvećim dijelom okupljaju na plaži u Begovini, graditeljskoj stambenoj cjelini koja je proglašena nacionalnim spomenikom države.
Begovinu, samo jednu od mnogih znamenitosti mediteranskog grada, gdje kontinuitet prisutnosti ljudske zajednice seže čak 16.000 godina u prošlost, izgradila je za vrijeme Osmanskog carstva aristokratska porodica Rizvanbegović kao svoj izdvojeni niz kuća, s konacima i velikim baščama.
Ulaskom u Begovinu iza sebe ostavljate Ćupriju, jedan od lijepih stolačkih kamenih mostova. Za vrijeme rata Begovina je uništena i njena obnova traje još uvijek.
Znakovi historije nalaze se svuda po gradu kao i njegovoj okolini. Ako dolazite u Stolac iz pravca Mostara ili Čapljine, u grad ne možete ući a da vam na desnoj strani oči ne ostanu na nekropoli stećaka, srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, Radimlja, koja se prostire neposredno uz cestu. I ovo historijsko područje proglašeno je, naravno, nacionalnim spomenikom.
Na nekropoli se nalaze 133 stećka. Ukrašena su 63. Motivi koji se susreću su arhitektonski ukrasi, stilizovani križevi, ljudske i životinjske figure, vinova loza, motivi iz lova i s oružjem, dok se zaštitnim znakom nekropole smatra muška figura s uzdignutom rukom. Zbog nje, ruke koja vjerovatno pozdravlja i izražava dobrodošlicu, putnik namjernik već vjekovima stiže u kršni kraj gdje je ljubaznost postala tradicionalno dobro.
(Elma Zećo / glasstoca.ba)
