Bosanska usmena tradicija u kulturi svijeta: 250 godina balade Hasanaginica

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine organizator je internacionalne naučne konferencije, pod nazivom “Bosanska usmena tradicija u kulturi svijeta: 250 godina balade Hasanaginica”. Konferencija je održana u paviljonu Praistorije ovog muzeja, a izlaganja su organizovana u dva panela: “250 godina Hasanaginice u svijetu” i “O baladi Hasanaginica u bosanskim vidicima”.

Od njenog prvog objavljivanja 1774. godine do danas balada Hasanaginica je postala dio kulturnog naslijeđa svijeta, a to znači da je čitana, tumačena i korištena na različite načine – u prijevodima, dramskim, baletskim i operskim izvođenjima, prikazima ljudi kojima izvorno pripada. Nema književnog djela nastalog u ovome jeziku s takvom prisutnošću u svijetu i s toliko odraza u drugim kulturama.

“Balada Hasanaginica je zapravo postala dio baštine svijeta, ona je odatle gdje je zapisana naglo, neočekivano, teško razumljivo, proširena po cijelom svijetu, za nju su pokazana zanimanja, rekao je Rusmir Mahmutćehajić , predsjednik Međunarodnog foruma Bosna

Namjera organizatora je da u raspravama omogući istraživačko vraćanje izvornom tekstu i traganju za njegovim otkrivanjem izvan učitavanja koja zamračuju povijest i kulturu njenog porijekla.

“Potakla je mnoga istraživanja i kasnije, ona je utrla put i drugim velikim istraživačima, koji će kasnije zabilježiti nešto što je zaista najveća kulturna stečevina našeg svijeta a izašla je vani, da se danas jedan od najznačajnijih arhiva naše usmene književnosti i usmene poezije nalazi na Harvardu”, rekla je Nirha Efendić , kustosica za usmenu poeziju Etnološkog odjeljenja Zemaljskog muzeja BiH.

Nova, stara čitanja Hasanaginice, Hasanaginica u korpusu zbirke Milmana Perija, Historijska pozadina nastanka usmene balade Hasanaginica i njeni odjeci u romanu Irfana Horozovića Imotski kadija, samo su neka od predavanja, održana na naučnoj konferenciji posvećenoj 250 godina balade Hasanaginica.

(BHRT)