Počeli izbori u Danskoj
Danci su u utorak izašli na birališta, a premijerka Mette Frederiksen se nadala da će glasati o povjerenju u njeno postupanje s pandemijom i njenom vodstvu u prevladavanju rastuće inflacije i geopolitičke nesigurnosti.
Izbori su se pretvorili u bitku za centrističke birače, s bivšim premijerom Larsom Lokkeom Rasmussenom koji će vjerovatno postati veoma uticajan u novoj vladi sa svojom novom strankom, Umjereni, budući da se čini da ni vladajuća ljevica ni desna opozicija neće osvojiti većinu.
Glasanje dolazi u trenutku kada visoke cijene energenata i najviša inflacija u četiri decenije nagrizaju privredu domaćinstava, a samo mjesec dana nakon što je sabotaža dva cjevovoda kojim se gas iz Rusije u Njemačku prenosi kroz danske vode podstakla osjećaj nesigurnosti bez presedana među Dancima.
Ankete pokazuju da će Frederiksen (44) i njena Socijaldemokratska partija vjerovatno dobiti premalo glasova da bi ponovo postale najveća stranka u parlamentu.
Međutim, daleko je od izvjesnog da će ona uspjeti da ostane na vlasti. Anketa koju je kasno u ponedjeljak objavio Gallup za dnevnik Berlingske pokazala je da 24 posto birača još nije odlučilo koga će podržati.
Frederiksen, koja je 2019. postao najmlađa premijerka Danske ikada, nastoji da formira široku koaliciju preko tradicionalne podjele lijevo-desno, tvrdeći da je političko jedinstvo potrebno u vrijeme međunarodne neizvjesnosti.
Nakon predizborne kampanje, ankete sada pokazuju da Rasmussen i njegovi Umjereni, osnovani prije samo četiri mjeseca, mogu postati treća najveća stranka u parlamentu, iza Socijaldemokrata i njegove bivše stranke Liberala.
Rasmussen podržava ideju široke vlade, ali je tvrdoglavo odbijao reći koga bi izabrao da vodi novu vladu.
Iako Rasmussen nije zvanično najavio svoju kandidaturu za premijera, ankete pokazuju da bi birači dali prednost njemu u odnosu na desničarske kandidate Jakoba Ellemanna-Jensena iz Liberalne stranke i Sorena Papea Poulsena iz Konzervativaca.
(Fena)
