EP: Ulazak Hrvatske u šengenski prostor jasan signal zemljama zapadnog Balkana
Vrijeme je da Hrvatska uđe u šengenski prostor, poručili su u srijedu eurozastupnici na mini plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta u Bruxellesu uoči današnjeg glasanja.
“Šengen je čekao Hrvatsku. Hrvatski narod je čekao i sada je stigao taj trenutak”, rekao je izvjestitelj za ulazak Hrvatske u šengensko područje Paulo Rangel na raspravi Evropskog parlamenta o tom pitanju, javila je Hina.
Rangel je poručio da se ulaskom Hrvatske u šengenski prostor šalje “jasan signal zemljama zapadnog Balkana” i da Hrvatska “treba biti inspiracija drugim zemljama u regiji”.
Hrvatska je za pristup šengenskom prostoru ispunila 281 preporuku u osam područja, a Rangel, portugalski zastupnik iz kluba Evropske narodne stranke, podsjetio je da je Hrvatska prošla “najsveobuhvatniju i najdetaljniju evaluaciju”.
Rangel je naglasio da je Hrvatska jedina članica EU-a koja je uspostavila neovisni mehanizam nadzora postupanja policije, a hrvatski eurozastupnici uvjereni su da će i druge zemlje slijediti primjer Hrvatske.
Slovenski eurozastupnik Matjaž Nemec, govoreći ispred kluba socijaldemokrata (S&D), rekao je da Hrvatska zaslužuje ući u šengen i pozvao Vijeće za pravosuđe i unutrašnje poslove da jasno podrži ulazak Hrvatske, ali naglasio da će se nastaviti pratiti postupanja hrvatskih organa na granici.
Očekuje se da će zastupnici sutra velikom većinom glasova potvrditi da Hrvatska ispunjava sve potrebne uvjete za ulazak u šengen, a potom je na potezu Vijeće za pravosuđe i unutrašnje poslove 9. decembra.
Uloga Evropskog parlamenta u postupku pridruživanja šengenu samo je savjetodavna, ali prema pravilima postupka, Vijeće, to jest države članice, mora zatražiti mišljenje od Parlamenta. Konačnu odluku donijet će 22 države članice EU-a, ujedno članice šengenskog prostora.
Potpredsjednik Evropske komisije Margaritis Schinas naglasio je da je EK još 2019. dala zeleno svjetlo i da je Hrvatska “učinila sve što je potrebno” i poželio dobrodošlicu Hrvatskoj u šengenski prostor.
Karlo Ressler (EPP/HDZ) je govoreći u ime kluba naroda istakao da ulazak u šengen Hrvatskoj “u vrijeme rata na evropskom kontinentu, uz ravnopravnost, slobodu kretanja i veliku razvojnu priliku, donosi i dodatnu sigurnost”.
Eurozastupnik Tomislav Sokol (EPP/HDZ) rekao je da je “potvrđeno da Hrvatska na najbolji mogući način štiti najdužu vanjsku granicu Unije od ilegalnih migracija u skladu sa evropskim i međunarodnim pravom”, a da oni koji tvrde suprotno “samo obmanjuju javnost zbog vlastitih sitnih politikanskih interesa”.
“400 miliona ljudi i jedna granica i mi ćemo biti dio toga (…) Hrvatska tako postaje integrirana u istoriji, civilizacijski i kulturološki prostor EU-a”, rekla je eurozastupnica Sunčana Glavak (EPP/HDZ).
Biljana Borzan (S&D/SDP) je napomenula da je “teško razumjeti ili prenijeti nekome ko nije morao čekati na granicama za sigurnosni pregled ili pregled pasoša”.
“No postoje dvije kategorije građana – onih čije su države u šengenu i onih čije nisu”, upozorila je Borzan , dok je eurozastupnik Valter Flego (Renew/IDS) istakao da je “sretan i ponosan što je moja Hrvatska na vratima šengena, a što će moja Istra od 1.1. 2023. biti prava evropska regija bez granica”.
Na raspravi u EP-u izražena je jasna podrška i za skori ulazak Rumunije i Bugarske koje su već godinama u čekaonici.
(Fena)
