Umjetnost i umjetna inteligencija teme naučne konferencije “Identiteti – kulture – jezici”

– U ovih deset godina istraživali smo razne teme, ovisno o aktuelnostima. Tako smo osmu po redu konferenciju vezali uz književnost, a tema je bila „Marulić i njegovo doba“, povodom 500. godišnjice štamoanja Marulićevog djela „Judita“, deveta konferencija bavila se politološkim procesima i politološkim pitanjima. Kad smo razmišljali o temi za ovu godinu odlučili smo se za temu umjetne inteligencije, jer ako 2023. godinu posmatramo u kontekstu tehnologije, možemo reći da ju je obilježila upravo umjetna inteligencija – rekao je prodekan za nauku Filozofskog fakulteta Marko Odak.

U radu ovogodišnje konferencije učestvovalo je više od stotinu predavača iz Estonije, Slovenije, Hrvatske, BiH i ostalih zemalja, što je pokazatelj da je konferencija prepoznata u široj akademskoj i društvenoj zajednici.

– Naučna strategija Filozofskog fakulteta i strategija razvoja SUM-a, među ostalim, naglašava važnost uključivanja studenata drugog i trećeg ciklusa, a posebno me veseli što danas među izlagačima imamo studente diplomskog studija i doktorande – naglasio je Odak.

Među predavačima bio je i akademik Drago Štambuk, koji trenutno obnaša funkciju ambasadora Republike Hrvatske u Iranu.

– Dobio sam čast da danas govorim o zlatnoj formuli hrvatskog jezika „ča-kaj-što“, mom cjeloživotnom projektu koji je 2019 godine proglašen nematerijalnim kulturnim dobrom RH i stavljen je na nacionalnu listu zaštićene nematerijalne baštine. Ta formula spaja hrvatske idiome, jezik je spoznaja. Velika stvar je da je ta formula postala temelj za Zakon o hrvatskom jeziku – kazao je Štambuk.

Drugi plenarni predavač bio je Predrag Pale s Fakulteta elektrotehnike i informatike Sveučilišta u Zagrebu, čovjek koji se smatra „ocem hrvatskog interneta“.

– Savremene tehnologije prisutne su u svakodnevnom životu i to dobro znamo, a posljednjih godinu dana smo, zapravo, izloženi velikoj medijskoj pažnji usmjerenoj prema umjetnoj inteligenciji. Svako se pita šta će biti s njom, hoćemo li izgubiti svoja radna mjesta i slično. Kao tehnolog koji ima beneficiju pratiti razvoj tehnologije kroz cijelu svoju karijeru, stalno se pitam možemo li predvidjeti i njen društveni utjecaj. Osim nas tehnologa koji razvijamo tehnologiju, izuzetno je važno da se ovim problemom bave i društvene nauke – kazao je Pale.

Istakao je kako tehnologija bitno utječe na to kako živimo.

– Za vrijeme pandemije vidjeli smo da nam je tehnologija pomogla, ali smo s druge strane vidjeli i neke efekte koji nisu baš najbolji. Ja volim reći da je tehnologija pojačalo nečega što radimo. Ako dobro radimo onda ćemo još bolje i obrnuto. Važno je da se tehnologijom bavimo multidisciplinarno – zaključio je Pale.

Organizator konferencije „Umjetnost – Umjetna inteligencija – Umjetna stvarnost“ bio je Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru u saradnji s Fakultetom političkih nauka i međunarodnih odnosa Sveučilišta Matej Bel u Banskoj Bistrici, Sveučilištem Sjever u Koprivnici, Doktorskom školom Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Institutom društvenih nauka Ivo Pilar – Područnim centrom Osijek i Institutom za migracije i narodnosti u Zagrebu.

(Fena)