Đonlagić za BHRT: Još nismo čuli jasan politički stav “trojke” o zahtjevima HDZ-a BiH
Iako su iz HDZ-a BiH i stranaka “trojke” potvrdili kako je na pragu dogovor o formiranju vlasti, dvije druge stranke koje su u mandatu na izmaku bile u vladajućoj većini, Stranka demokratske akcije i Demokratska fronta, smatraju da priča o formiranju vlasti još nije okončana. DF je u specifičnoj poziciji jer je dobila poziv trojke da se priključi toj grupi stranaka, a iz SDA očekuju da će im upravo DF biti ključ ulaska u vlast. Pozicija Demokratske fronte u ovom trenutku, optužbe da je učestvujući u vlasti u prethodnom mandatu postala priljepak SDA i dilema zašto nije prihvatila poziv trojke, samo su neke od tema o kojima urednik emisije “Sedmica” Radija Bosne i Hercegovine Amir Sužanj razgovarao sa generalnim sekretarom Demokratske fronte Dženanom Đonlagićem.
Sedmica koju ispraćamo, gospodine Đonlagiću, bila je obilježena pregovorima o formiranju vlasti. Nekako se na samom njenom kraju stekao utisak da je vlast praktično već dogovorena između HDZ-a BiH i trojke. Da li vi to vidite kao završenu priču ili se u drugom poluvremenu tih pregovora može očekivati neki preokret?
“Više je nego evidentno da predstavnici trojke trče u zagrljaj Dragana Čovića i HDZ-a BiH i formiranja vlasti, iako bih ovdje morao skrenuti pažnju na dva vrlo važna aspekta, koja još nisu okončana u formalno-pravnom smislu. Prvo, izborni proces u Bosni i Hercegovini još traje. To znači da nije konstituisana zakonodavna vlast u smislu, prije svega, Parlamenta Federacije BiH, odnosno onog dijela koji nazivamo Dom naroda Parlamenta Federacije, imajući u vidu da nisu izabrani delegati iz kantonalnih skupština, koji će sjediti u Domu naroda. Tu imamo jednu nepoznanicu ko će činiti većinu u Domu naroda Parlamenta Federacije iz koje po Ustavu započinje proces formiranja federalne vlasti. Druga nepoznanica je što u formalno-pravnom smislu imamo apelaciju pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, koju je podnio član Predsjedništva BiH gospodin Željko Komšić, a kasnije i Šefik Džaferović. Dakle, imamo dvije apelacije pred Ustavnim sudom, kojim se, zapravo, želi testirati da li je odluka visokog predstavnika, odnosno da li su takozvani Schmidtovi amandmani u skladu sa Ustavom, a oni se tiču baš izbora delegata u federalni Dom naroda iz kantonalnih skupština. Tako još imamo formalno-pravnu neizvjesnost šta će se u konačnici desiti. A što se tiče državnog nivoa vlasti, takođe izborni proces još nije okončan, odnosno nije završen izbor delegata u državni Dom naroda. S obzirom na sve to, čini mi se da su predstavnici trojke veoma brzo, ili rekao bih očajnički uletjeli u poziv Dragana Čovića i HDZ-a, imajući u vidu da Schmidtovi amandmani, zapravo, daju ekskluzivitet HDZ-u i Čoviću da diktira tempo uspostave vlasti s obzirom na cementiranje delegata koji će doći iz kantonalnih skupština iz HDZ-a u federalnom Domu naroda, to nam sve ukazuje da i dalje postoji određena politička neizvjesnost ko će u konačnici činiti vlast u Bosni i Hercegovini, odnosno vlast na svim nivoima”.
Da li to znači da HDZ BiH praktično drži konce buduće koalicije, buduće vladajuće većine u svojim rukama?
“Imajući u vidu šta u praksi znače Schmidtovi amandmani, što se tiče Parlamenta Federacije, odnosno federalne vlasti, više je nego izvjesno da će HDZ činiti dio federalne vlasti. No, za državni nivo to baš i ne mora biti tako imajući u vidu da, prema Zakonu o Vijeću ministara BiH samo Predstavnički dom imenuje Vijeće ministara. Dakle, moguće je formirati vlast na nivou Bosne i Hercegovine i bez HDZ-a”.
Gdje je pozicija Demokratske fronte u čitavoj ovoj priči, odnosno gdje se vi vidte u ovom trenutku s obzirom na to da je jedini uslov HDZ-a BiH u pregovorima sa trojkom bio da DF ne može biti dio koalicije?
“Mi smo izašli na ove izbore sa vrlo jasnom političkom idejom, koja je vrlo konzistentna praktično od 2018. godine, a to je promjena Ustava Bosne i Hercegovine kroz implementaciju presuda Evropskog suda za ljudska prava, odnosno otklanjanja svakog vida diskriminacije građana u izborni sistem. Da pojednistavim, koncept koji HDZ BiH zagovara i koji mi zagovaramo zaista se politički sudaraju i zaista su dva potpuno različita politička svijeta. U tom smislu, mi sa HDZ-om evidentno ne dijelimo zajedničke političke stavove i ne vidimo na isti način buduće uređenje Bosne i Hercegovine. Mi smo potpuno sigurni da nas etničko cementiranje modela uređenja BiH udaljava od punopravnog članstva u EU jer sve ono što HDZ traži derogira Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava. Ono što još imamo kao nepoznanicu jeste što mi nismo čuli politički stav “trojke plus” ili takozvane osmorke o zahtjevu HDZ-a vezano za izmjene Izbornog zakona i Ustava BiH, da li tamo postoji jedinstven stav u toj grupaciji kako će se ponijeti prema tom zahtjevu ili ne. Prema onom što smo imali priliku čuti prije izbora, evidentno je da u toj političkoj grupaciji postoje različiti politički stavovi oko toga. Nedavno smo čuli ponovo, i mi smo to upozoravali i govorili, da će HDZ ponovo izaći sa tim uslovom. Ove sedmice smo ponovo čuli od Dragana Čovića da je potrebno riješiti izmjene Izbornog zakona i Ustava na način da se riješi pitanje izbora člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda u kontekstu legitimnog predstavljanja, što je za nas apsolutno neprihvatljivo i značilo bi dalje etničke podjele u zemlji. E sad, mi još nismo čuli jasan politički stav ove grupacije koja je već ušla u razgovore sa HDZ-om BiH”.
Kompletan tekst je na linku
