Istraživanje/ Invazivne biljne vrste značajno narušavaju biodiverzitet delte Neretve
Istraživanje Ekološkog udruženja ”Anguilla“ pokazalo je veliku prisutnost invazivnih biljnih vrsta u delti rijeke Neretve.
„Istraživanja su utvrdila veoma veliki broj invazivnih stranih biljnih vrsta na ovom području (preko 55 posto od ukupnog broja invazivnih stranih vrsta FBiH). Najveći broj konstatiranih invazivnih stranih biljnih vrsta unutar istraživanog područja je porijeklom iz Amerike (70,4%), zatim slijede vrste iz Azije sa 20,4%, itd. Najveći broj invazivnih stranih vrsta pripada terofitima, odnosno jednogodišnjim biljkama koje nepogodne uvjete preživljavaju u obliku sjemena, zatim slijede fanerofiti, odnosno drvenaste vrste“, istaknuo je glavni naučni saradnik na projektu mr. sc. Aldin Boškailo.
Iz ekološkog udruženja Anguilla ističu kako su ova istraživanja pokazale naročito veliku brojnost sljedećih vrsta: Xanthium orientale L. subsp. italicum (Moretti) Greuter, Sorghum halepense (L.) Pers., Xanthium spinosum L., Bidens subalternans DC., Erigeron annuus (L.) Desf., Datura stramonium L., Ailanthus altissima (Mill). Swingle itd. Velika brojnost naročito unutar granica Parkar prirode Hutovo blato je konstatirana i za vrstu Abutilon theophrasti Medik.
Zabilježeno je i prisustvo vrste Elodea canadensis Michx (kanadska vodena kuga), vrste koja dovodi do značajnog smanjenja raznolikost flore i onemogućuje kretanje riba i drugih vodenih životinja te narušava čitavu ekološku ravnotežu.
Iz udruženja preporučuju redovan monitoring, edukaciju lokalnog stanovništva o invazivnim stranim vrstama, te izradu akcijskih planova upravljanja i kontrole invazivnih stranih vrsta.
Istraživanjem u okviru ovog projekta i predloženim budućim istraživanja napravio bi se značajan iskorak ispunjavanju strateških ciljeva i zakonodavnih obaveza na nacionalnoj i EU razini, poručili su iz spomenutog udruženja.
„Invazivne strane vrste imaju dokumentiran čitav niz negativnih efekata: na biodiverzitet, na vodene resurse, na poljoprivredu, na zdravlje ljudi, na okoliš, zbog čega se smatraju se jednim od najvećih prijetnji ekološkom i ekonomskom blagostanju planete. Upravo iz tog razloga, razvijene su brojne konvencije, smjernice, deklaracije, sporazumi, direktive, strategije, planovi, uredbe i drugi akti na nacionalnmj, evropskom i globalnom nivou kako bi se spriječilo unošenje i širenje istih”, istaknuo je Boškailo.
Prema njegovim riječima, područje delte rijeke Neretve oduvijek je bilo prepoznato kao jedinstveno i unikatno ekološko područje ne samo na nacionalnom i regionalnom, nego i na evropskom i svjetskom nivou.
„Međutim zbog intenzivnih procesa tranzicije i ekološki neprihvatljivih obrazaca razvoja tokom prošlosti, došlo je do značajnog narušavanja biodiverziteta i pojave značajnog broja invazivnih stranih vrsta zbog čega je bilo potrebno izvršiti ovakav projekt. Kroz projekt se došlo do značajnih rezultata koji će biti iskorišteni u cilju uspostave kontrole invazivnih stranih vrsta i uspostavi adekvatnog održivog gospodarenja ovim prirodnim područjem od neprocjenjivog značaja“, dodao je Boškailo.
Podsjetimo, ekspertni tim ekološkog udrugženjaAnguilla je posljednjih deset mjeseci implementirao projekt “Invazivne biljne vrste delte rijeke Neretve“ koji je imao za cilj izvršiti identifikaciju invazivnih stranih biljnih vrsta na području delte rijeke Neretve, te formirati adekvatnu bazu podataka (literaturni podaci, herbarski podaci i nova terenska istraživanja) o invazivnim biljnim vrstama delte rijeke Neretve, kako bi se dao doprinos međunarodnim konvencijama i Uredbama o sprječavaju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta.
Dobiveni rezultati su obrađeni, georeferencirani te predstavljeni na završnoj radionici, saopćeno je iz Ekološkog udruženja ”Anguilla“.
Projekt je sufinansirao Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH na osnovu provedenog javnog konkursa za dodjelu sredstava za realizaciju programa, projekata i sličnih aktivnosti iz područja zaštite okoliša za 2021. godinu.
(Fena)
