Muzej Hercegovine Mostar: Reprint izdanje Paher -Kisić iz 1899. pod nazivom „Plan Mostara“
Muzej Hercegovine Mostar je danas u spomen kući Džemala Bijedića predstavio još jedno vrijedno izdanje. Predstavljeno je reprint izdanje Paher -Kisić iz 1899.g. pod nazivom „Plan Mostara“. Knjigu su promovirali mr. Šaban Zahirović dugogodišnji arhivski radnik ,bivši direktor Arhiva BiH, zatim, mr. Jasmin Branković, pomoćnik federalnog ministra za nauku i obrazovanje i viši kustos Muzeja Hercegovine Zlatko Zvonić, historičar umjetnosti.
Brojnim gostima Zahirovića je prenio i lična saznanja o važnosti arhivske građe i proučavanja historijskih dokumenata i događaja. Citirao je nekoliko svjetskih uglednih arhivista koji su svojim radom oplemenili svjetsku kulturu, baš kako to nastoji učiniti i Muzej Hercegovine svih proteklih decenija.
Plan Mostara iz 1899.g. sa adresarom i drugim podacima o ustanovama i pojedincima uz monografije Karla Peca 1891 i Roberta Mihela iz 1909.g. su, naglasio je Zahirović, prvorazredni historijski izvori, značajni za proučavanje historije Mostara u prvim decenijama Austro-ugarske vladavine u Bosni i Hercegovini. Adresar i podaci prezentirani u knjizi Plan Mostara, primijetio je Zahirović, preuzeti su iz Bosanskog glasnika koji je kao službeno glasilo objavljivan od 1897.-1917.g. „Bilo bi zanimljivo utvrditi i sudbinu ostavštine prof. Amira Pašića, jer sam za vrijeme mog mandata na mjestu direktora Arhiva BIH organizirao kopiranje svih projekata i plana i uručio ih Pašiću“, kazao je Zahirović, a potom naveo da se u Arhivu Hercegovine nalazi dragocjene zbirke geografskih planova 1882-1949.g. sa topografskom kartom, zbirka Okružne oblasti Mostar (1878-1918.) sa spisima i planovima škola, državnih zgrada, sakralnih objekata, državnih zgrada, nacrte vodoopskrbe i puteva.
Građa republičke geografske uprave, kazao je, smještena je u Arhivu BiH i ima izuzetnu vrijednost. U istom Arhivu nalazi se i arhivska građa Zemaljske vlade (djelovala od 1879. – do 1918.) u kojoj se nalaze i građevinski podaci objekata u Mostaru. „Kada govorimo o istraživanju, ovoj vrsti istraživanja treba kazati da istraživači nisu u mogućnosti kompletirati svoja istraživanja bez arhiva izvan BiH. Posebno su bogati tom vrstom građe arhivi u zemljama okruženja“, kazao je Zahirović, dodavši kako su u tom smislu dragocjeni i franjevački arhivi i samostani.
On je izrazio nadu da će se ovakvim nastojanjima Muzeja Hercegovine u publiciranju sličnih pojedinačnih publikacija umnogome doprinijeti da Mostar konačno dobije sveobuhvatnu monografiju kakvu već imaju veliki gradovi u regionu.
Njegovu ideju o sveobuhvatnoj studiji iz perioda Austrougarske uprave idejno je podržao i mr. Jasmin Branković, jer se nerijetko u svom radu susreće sa pojedinačnim dokumentima, kartama sa puno naučnoj javnosti do sada nepoznatih podataka. Za „Plan Mostara“, kazao je kako se radi o prvom objavljenom cjelovitom pregledu s preciznim podacima gdje su se u Mostaru nalazili bitni objekti u toj historijskoj epohi.
„Pored dokumentarne vrijednosti, knjiga ima i vrijednost originalne mape pa omogućava istraživačima da detaljnije i preciznije pišu o urbanoj prošlosti grada na razmeđu XIX i XX stoljeća“, rekao je Branković. Posebno je skrenuo pažnju na nacrte zgrada na Humu koje sadrži promovirana knjiga, a koji se danas više ne mogu ni vidjeti, što otvara nove mogućnosti i potiče potrebu arheoloških istraživanja tog lokaliteta.
Pojedinosti objekata unesenih u knjigu i njihovim djelatnostima prisutnima je pojasnio viši kustos Muzeja Hercegovine Zlatko Zvonić. Izrada karte, štampane uz knjigu, akcentirao je, imala je za cilj da različite društvene strukture na najjednostvniji način steknu jasnu percepciju grada, bilo da se radi o strancima, urbanistima, historičarima, zaljubljenicima u znamenitosti i odlike Mostara. „Mada knjižica izgleda mala i tanka, ali je debelo značajna za Mostar“, zaključio je Zvonić.
(mostarski.ba)
