Drugi toplotni talas stigao u Hercegovinu
Drugi toplotni talas ovoga ljeta zahvatio je Mostar i Hercegovinu.
Za vrijeme prvog toplotnog talasa krajem juna i početkom jula živa se u termometru penjala preko četrdesetog podioka.
Uslijedilo je nekoliko ugodnih dana s temperaturama ispod 30 stepeni Celzijusa, a sredinom jula vrućine su se vratile. U petak u 13 sati izmjereno je 36 stepeni Celzijusa u Mostaru, a prema prognozama sljedećih dana očekuju se temperature do 38 stepeni. Nepovoljne vremenske prilike utiču na stanovništvo, ponajviše na hronične bolesnike i djecu.
“U Službi hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Mostar od početka juna, od kada su krenule ove vrućine, imamo itekako povećan broj intervencija”, kazala je u izjavi za Fenu šefica Službe hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Mostar dr. med. Kristina Šimović.
Prema njenim riječima, visoke temperature najveći problem predstavljaju hroničnim bolesnicima, ali i svima onima koji se ne pridržavaju ljekarskih preporuka.
“Najčešće dolazi do gubitka svijesti, lošeg općeg stanja ljudi koji su izloženi većoj vrućini, a nisu dovoljno hidrirani, odnosno ne uzimaju dovoljne količine tečnosti uslijed čega dolazi do pada tlaka i gubitka svijesti”, kazala je dr. Šimović.
Iz Službe hitne medicinske pomoći apeliraju na građanstvo da se ponaša u skladu s preporukama doktora.
Šimović je istakla kako je važno da svako prilagodi stil i način života vrućinama.
“Mostar je poznat po vrućinama, imamo ih svake godine, nije to ništa novo. Međutim, trebamo slušati svoje tijelo i u skladu s tim se ponašati”, poručila je dr. Šimović.
Ono što je generalno preporuka za sve, ne samo za kritične grupe (djecu, trudnice, starije ljude i hronične bolesnike), je da se klone sunca i izbjegavaju izlazak vani u periodu od 10 do 17 sati.
“Sve ono što moraju obaviti neka to učine u ranim jutarnjim satima ili poslijepodne i predvečer. Treba piti dosta tečnosti, najbolje negazirana pića, bez kofeina i, naravno, treba izbjegavati alkohol. Što se tiče odjeće, treba nositi laganu i prozračnu odjeću, a hrana treba biti što laganija, supe su najbolje jer su pune elektrolita. Valja izbjegavati tešku i masnu hranu, te crveno meso”, dodala je.
Kada su u pitanju hronični bolesnici, šefica Službe hitne medicinske pomoći naglasila je kako je neophodno redovno koristiti propisanu terapiju.
“Posebno bih apelirala na pacijente koji inače imaju visoke vrijednosti tlaka, a koji uslijed neuzimanja dovoljno tečnosti i širenja vena uslijed vrućina, bilježe nešto niže vrijednosti tlaka, da ne smanjuju terapiju na svoju ruku, već da se konsultiraju sa svojim doktorom porodične medicine te da u dogovoru s njim vide treba li korigirati terapiju”, kazala je dr. med. Kristina Šimović, prenose federalna.ba i Fena.
