Održana promocija naučne monografije “40 bosanskohercegovačkih mushafa”
U Bošnjačkom institutu u Sarajevu u utorak je održana promocija naučne monografije “40 bosanskohercegovačkih mushafa” u kojoj su predstavljeni najljepši rukopisi Kur’ana u Bosni i Hercegovini.
Koncept monografije usmjeren je prema rukopisima Kur’ana, mushafima koji se nalaze u bosanskohercegovačkim javnim i privatnim kolekcijama. Autori knjige Ćazim Hadžimejlić i Haris Dervišević, odabrali su 40 mushafa koji se izdvajaju svojim kulturnim, historijskim i likovnim vrijednostima.
Naveli su da mushaf kao knjiga u islamskoj civilizaciji zauzima središnje mjesto, tako da su rukopisi Kur’ana često uzor likovnosti i najbolji predstavnici umjetnosti knjige.
“Prilikom istraživanja naišli smo na 1.300 rukopisnih mushafa koji se nalaze u BiH. Onda smo se odlučili za najznačajnije i najvrednije po umjetnosti, opremi, iluminaciji i kaligrafskom ispisu kako bismo napravili monografiju 40 bosanskohercegovačkih mushafa iz sedam bosanskohercegovačkih institucija, od Sarajeva do Mostara”, rekao je Ćazim Hadžimejlić, jedan od autora knjige.
Dodao je da je, uz promociju, priređena izložba 19 printova najznačajnijih i najljepših mushafa u BiH.
Haris Dervišević, drugi autor, izjavio je da u BiH danas ne postoje umjetnici koji bi mogli iznjedriti slične rukopise Kur’ana.
“Posljednji je Ešref efendija Kovačević, koji je prepisao Kur’an. Nadamo se da ćemo ovim projektom inicirati i naredne projekte, neke zaljubljenike u umjetnost knjige tako da polučimo savremeni prepis rukopisa Kur’ana. Važno je razumijeti da u BiH imamo veoma važna remek-djela islamske umjetnosti i knjige kojim bi se sigurno dičili i svjetski muzeji u Londonu, Berlinu, Washingtonu…”, rekao je Dervišević.
Istakao je da je monografija plod višegodišnjih istraživanja gdje su predstavili najljepše rukopise Kur’ana u BiH, koji su prepisivani u različitim dijelovima islamskog svijeta u rasponu od početka 14. do kraja 19. stoljeća.
“Time smo htjeli pokazati da domaća umjetnost nikako nije kaskala za velikim sjedištima kao što su Kairo, Istanbul, Bagdad. Da su naši umjetnici mogli iznjedriti tako zahtjevan projekat, ali i da je postojala publika koja je uživala u prelijepim stranicama mushafa”, rekao je Dervišević.
Kompletan tekst je na linku
